Financijska pismenost

Saznajte sve o svojoj mirovinskoj štednji na jednom mjestu.


Mirovinska štednja

Što su 3 mirovinska stupa?

Svaki mjesec izdvajate 20% mjesečnih prihoda za mirovinsko osiguranje.
1. stup

Temelji se na principu međugeneracijske solidarnosti iz kojeg se financiraju  i mirovine postojećih umirovljenika.

2. stup

Uplata u obvezni mirovinski fond za svoju mirovinu.

3. stup

Dobrovoljni mirovinski fondovi = briga za vlastitu budućnost osiguravanjem dodatnih primanja u mirovini.

Saznajte više o mirovinskom osiguranju u videu:
    
  • Koja je prosječna mirovina u RH?
  • Iz kojih mirovinskih stupova će se financirati moja
          mirovina?
  • Koliko prosječno izdvajamo u obvezni mirovinski fond?
  • Što još mogu poduzeti za svoju mirovinu?

 

 

Znate li?

Koja je razlika između mirovinskog društva i mirovinskog fonda?


II stup – obvezni mirovinski fond

 
 
   Ako ste prilikom zapošljavanja bili mlađi od 40 godina, po obveznoj osnovi osigurani ste u II stupu – obveznom mirovinskom fondu.

No, koliko znate o svojoj obveznoj mirovinskoj štednji?

Obvezni mirovinski fond možete sami odabrati i mijenjati. Odgovor na pitanje kada i kako promijeniti fond pronađite u videu: “Odabir kategorije obveznog mirovinskog fonda”

Sredstva na računu u obveznom mirovinskom fondu mogu biti predmetom nasljeđivanja. Saznajte kada je to slučaj u videu “Nasljednost sredstava u obveznom mirovinskom fondu.”

  
Odgovore na pitanja o obveznom mirovinskom fondu pronađite u videima:

 

ODABIR KATEGORIJE OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA

 

NASLJEDNOST SREDSTAVA U OBVEZNOM MIROVINSKOM FONDU


III stup – dobrovoljni mirovinski fond

 
 
   Dodatna sredstva za svoju mirovinu možete osigurati uplatama u dobrovoljni mirovinski fond uz državna poticajna sredstva.

Saznajte sve o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji:

Dobrovoljna mirovinska štednja je vrsta namjenskog financijskog proizvoda. Rečeno svakodnevnim jezikom, to je ulaganje novca čija je namjena biti vaš izvor dodatnih prihoda u mirovini. Naravno, što više novca sada odvojite za dobrovoljnu mirovinsku štednju, to će vam više biti na raspolaganju u mirovini.

Dobrovoljna mirovinska štednja je vaše ulaganje u mirovinski fond čiji cilj je uvećati vašu imovinu izlažući se propisanim razinama rizika. Prilikom učlanjenja stječete određenu količinu udjela u fondu te se sa svakom vašom uplatom visina vaših udjela u fondu povećava.

Dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravljaju zaposlenici društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Njihov je posao analizirati tržište kapitala, tražiti najbolje prilike za ulaganja koristeći modele financijske matematike te izdavati naloge za kupnju ili prodaju različitih vrijednosnih papira.

Fond se sastoji od imovine koja je podijeljena na jednake dijelove, a svaki član fonda je vlasnik određene količine tih dijelova. Ti jednaki dijelovi nazivaju se udjeli u fondu. Kako cijena vrijednosnih papira u koje je fond uložio poraste, tako raste i vrijednost udjela. Naravno, ako cijena vrijednosnih papira padne, onda padne i cijena udjela u fondu. Udjeli su najbolji način da vidite koliko je porasla vrijednost vaše imovine.

Fond ulaže novac svojih članova u vrijednosne papire na tržištu kapitala. To su najčešće obveznice kupljene na domaćem i stranom tržištu, depoziti banaka, a ovisno o strukturi fonda ponekad i dionice. Svaki od ovih vrijednosnih papira ćemo dodatno pojasniti, ali sada ćemo se samo fokusirati na dionice.

Recimo da je fond uložio u dionice tvrtke A. Cijena te dionice je 100 kn, a fond je kupio 1.000 tih dionica, tj. uložio je 100.000 kn u tvrtku A. Tvrtka A je upravo danas potpisala veliki ugovor vrijedan nekoliko milijuna eura te je tu vijest objavila na Zagrebačkoj burzi. Sada se i ostalim ulagačima na burzi čini da je tvrtka A pametna investicija te i oni žele kupiti tu dionicu. Kako je broj dionica ograničen, a sve veći broj ulagača je želi kupiti, cijena dionice raste. Nakon nekoliko dana cijena dionice više nije 100 kn nego 200 kn, i zbog tog povećanja cijene dionice porasla je cijena udjela u fondu.

Znači li to da će vrijednost udjela porasti za tih istih 100 kn?  Neće, jer udjel predstavlja presjek cijele imovine fonda i vrlo vjerojatno ostale investicije nisu porasle baš ovako snažno kao dionica tvrtke A. Za slučaj da je fond uložio u dionice kojima je vrijednost pala, onda će i vrijednost udjela u fondu pasti.

Dionice su vlasnički vrijednosni papiri i predstavljaju udjel u vlasničkom kapitalu neke tvrtke. U svojoj osnovi, dionice su potvrda da neka osoba ili tvrtka ima udio u vlasništvu neke tvrtke. Kada ste vlasnik dionica neke tvrtke imate pravo sudjelovati u odlučivanju oko poslovanja (npr. odrediti koji će se proizvodi prodavati ili gdje će se izgraditi tvornica), a imate pravo i na dio dobit koju ta tvrtka ostvari. To pravo vlasništva moguće je podijeliti, a ta podjela na jednake dijelove vlasništva su dionice.

Cijena dionica često varira i te varijacije događaju se svakodnevno. Loša ili dobra vijest u vezi tvrtke može jako utjecati na dionice i nije neobično da dionica poraste ili padne 10 ili 15% u jednom danu. Takve snažne promjene nisu česte, ali mogu se dogoditi. Ako tvrtka dobro posluje, nije jako zadužena i postoji prostor za povećanje njenog poslovanja, cijena dionice te tvrtke vjerojatno će biti stabilna i rasti.

Kada vi trebate dodatna financijska sredstva vaša prva, i najčešće jedina, adresa bit će banka. U banci možete dobiti kredit po određenim uvjetima – broj godina posudbe, kamata koju ćete platiti banci, moguće vrijeme odgode otplate i često je strogo definirano na što smijete potrošiti novce (npr. stambeni kredit).

Države i velike tvrtke imaju još jednu mogućnost zaduživanja – obveznice. Za razliku od dionica, obveznice su dužnički vrijednosni papir, a ne vlasnički. Vlasnik obveznice ima pravo na isplatu prinosa na obveznicu te na kraju razdoblja naznačenog na obveznici na isplatu svih sredstava koje je uplatio. To razdoblje zove se razdoblje do dospijeća, a predstavlja vrijeme potrebno da obveznica sazre. 

Evo i jednog hipotetskog primjera: Velika tvrtka B širi posao u Aziju i za to im je potrebno veliko ulaganje, 2 milijuna eura. Umjesto da odu u banku, nadaju se da će prodajom obveznica ulagačima dobiti taj isti novac te da će time morati platiti manje kamate nego u banci. I to se zaista dogodi, tvrtka B proda sve obveznice s prinosom od 3% godišnje s razdobljem do dospijeća obveznice od 5 godina. Svake godine tvrtka B mora ulagačima uplatiti 3% iznosa koji su joj pozajmili, slično kao kamate na kredit. Pete godine tvrtka B mora ulagačima isplatiti uobičajenih 3% iznosa i vratiti nazad ulagačima iznos koji su joj posudili prije pet godina.

Iz perspektive tvrtke B obveznice su bolje od kredita jer prve četiri godine otplaćuje samo kamate tj prinos na obveznice, a ne i glavnicu iznosa obveznica. Naravno, tvrtka B se nada će tijekom te četiri godine njeno poslovanje u Aziji biti toliko isplativo da će bez problema pete godine vratiti svim ulagačima njihov novac.

Trezorski zapisi su slični obveznicama, no rok posudbe je puno kraći, recimo posudba na 3 ili 6 mjeseci. Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu ulagati i u trezorske zapise i u obveznice.

Depozit je samo stručan naziv za to da „stavite novac u banku na određeni rok“. Banke isplaćuju kamate i taj vam je novac brzo dostupan. Primjerice, kada član dobrovoljnog mirovinskog fonda zatraži isplatu, tj. ode u mirovinu, tada se taj novac prvenstveno uzima iz imovine fonda koja je u depozitima banaka.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju 2019. prosječna mirovina je iznosila samo 40% prosječne plaće.

Kako se tome može doskočiti? Jedan od najboljih načina je poticanje građana da na vrijeme stave “nešto sa strane” za mirovinu kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju. Kako biste zadržali standard potrošnje na koji ste navikli tijekom svog radnog vijeka uveden je i treći mirovinski stup u koji možete, ali ne morate uplaćivati novac.

 

Učlanjenje u dobrovoljni mirovinski fond omogućuje vam da iskoristite svoje pravo na državne poticaje do 750 kn godišnje. Poticaji iznose 15% vaše godišnje uplate i za dobivanje maksimalnih poticaja dovoljno je 417 kn uplate mjesečno.

  
Pogledajte videa s dodatnim informacijama o uplatama u fond i njihovom preračunavanju u udjele u fondu:

 

PRERAČUNAVANJE UPLATA U UDJELE U FONDU

 

PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE FONDA

Znate li?

Sve opcije isplate vaše ušteđevine iz dobrovoljnog mirovinskog fonda?

  

Što dobrovoljna mirovinska štednja znači za poslodavce?

U videu pronađite sve važne informacije o uplatama zaposlenicima na račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu:
    
  • Je li NETO uplata na račun zaposlenika u dobrovoljni mirovinski fond jednaka BRUTO uplati?
  • Umanjuju li uplate osnovicu za porez na dobit?
  • Mogu li mijenjati visinu i dinamiku uplata na račun zaposlenika u DMF-u?