Pripremite se za financijske izazove u mirovini

Saznajte najvažnije odgovore na pitanja o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji

 

Dobrovoljna mirovinska štednja je vrsta namjenskog financijskog proizvoda. Rečeno svakodnevnim jezikom, to je ulaganje novca čija je namjena biti vaš izvor dodatnih prihoda u mirovini. Naravno, što više novca sada odvojite za dobrovoljnu mirovinsku štednju, to će vam više biti na raspolaganju u mirovini.

Dobrovoljna mirovinska štednja je vaše ulaganje u mirovinski fond čiji cilj je uvećati vašu imovinu izlažući se propisanim razinama rizika. Prilikom učlanjenja stječete određenu količinu udjela u fondu te se sa svakom vašom uplatom visina vaših udjela u fondu povećava.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju 2019. prosječna mirovina je iznosila samo 40% prosječne plaće.

Kako se tome može doskočiti? Jedan od najboljih načina je poticanje građana da na vrijeme stave “nešto sa strane” za mirovinu kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju. Kako biste zadržali standard potrošnje na koji ste navikli tijekom svog radnog vijeka uveden je i treći mirovinski stup u koji možete, ali ne morate uplaćivati novac.

Erste Plavi upravlja s dva otvorena dobrovoljna mirovinska fonda (Erste Plavi Expert i Erste Plavi Protect).  Svaki od njih je vlasnik imovine koja je podijeljena na jednake dijelove, a svaki član fonda je vlasnik određene količine tih dijelova. Ti jednaki dijelovi nazivaju se udjeli u fondu. Kako cijena vrijednosnih papira u koje je fond uložio poraste, tako raste i vrijednost udjela. Naravno, ako cijena vrijednosnih papira padne, onda padne i cijena udjela u fondu. Udjeli su najbolji način da vidite koliko je porasla vrijednost vaše imovine.

Fond ulaže novac svojih članova u vrijednosne papire na tržištu kapitala. To su najčešće obveznice kupljene na domaćem i stranom tržištu, depoziti banaka, a ovisno o strukturi fonda ponekad i dionice. Svaki od ovih vrijednosnih papira ćemo dodatno pojasniti, ali sada ćemo se samo fokusirati na dionice.

Recimo da je fond uložio u dionice tvrtke A. Cijena te dionice je 100 kn, a fond je kupio 1.000 tih dionica, tj. uložio je 100.000 kn u tvrtku A. Tvrtka A je upravo danas potpisala veliki ugovor vrijedan nekoliko milijuna eura te je tu vijest objavila na Zagrebačkoj burzi. Sada se i ostalim ulagačima na burzi čini da je tvrtka A pametna investicija te i oni žele kupiti tu dionicu. Kako je broj dionica ograničen, a sve veći broj ulagača je želi kupiti, cijena dionice raste. Nakon nekoliko dana cijena dionice više nije 100 kn nego 200 kn, i zbog tog povećanja cijene dionice porasla je cijena udjela u fondu.

Znači li to da će vrijednost udjela porasti za tih istih 100 kn?  Neće, jer udjel predstavlja presjek cijele imovine fonda i vrlo vjerojatno ostale investicije nisu porasle baš ovako snažno kao dionica tvrtke A. Za slučaj da je fond uložio u dionice kojima je vrijednost pala, onda će i vrijednost udjela u fondu pasti.

Dionice su vlasnički vrijednosni papiri i predstavljaju udjel u vlasničkom kapitalu neke tvrtke. U svojoj osnovi, dionice su potvrda da neka osoba ili tvrtka ima udio u vlasništvu neke tvrtke. Kada ste vlasnik dionica neke tvrtke imate pravo sudjelovati u odlučivanju oko poslovanja (npr. odrediti koji će se proizvodi prodavati ili gdje će se izgraditi tvornica), a imate pravo i na dio dobit koju ta tvrtka ostvari. To pravo vlasništva moguće je podijeliti, a ta podjela na jednake dijelove vlasništva su dionice.

Cijena dionica često varira i te varijacije događaju se svakodnevno. Loša ili dobra vijest u vezi tvrtke može jako utjecati na dionice i nije neobično da dionica poraste ili padne 10 ili 15% u jednom danu. Takve snažne promjene nisu česte, ali mogu se dogoditi. Ako tvrtka dobro posluje, nije jako zadužena i postoji prostor za povećanje njenog poslovanja, cijena dionice te tvrtke vjerojatno će biti stabilna i rasti.

Kada vi trebate dodatna financijska sredstva vaša prva, i najčešće jedina, adresa bit će banka. U banci možete dobiti kredit po određenim uvjetima – broj godina posudbe, kamata koju ćete platiti banci, moguće vrijeme odgode otplate i često je strogo definirano na što smijete potrošiti novce (npr. stambeni kredit).

Države i velike tvrtke imaju još jednu mogućnost zaduživanja – obveznice. Za razliku od dionica, obveznice su dužnički vrijednosni papir, a ne vlasnički. Vlasnik obveznice ima pravo na isplatu prinosa na obveznicu te na kraju razdoblja naznačenog na obveznici na isplatu svih sredstava koje je uplatio. To razdoblje zove se razdoblje do dospijeća, a predstavlja vrijeme potrebno da obveznica sazre. 

Evo i jednog hipotetskog primjera: Velika tvrtka B širi posao u Aziju i za to im je potrebno veliko ulaganje, 2 milijuna eura. Umjesto da odu u banku, nadaju se da će prodajom obveznica ulagačima dobiti taj isti novac te da će time morati platiti manje kamate nego u banci. I to se zaista dogodi, tvrtka B proda sve obveznice s prinosom od 3% godišnje s razdobljem do dospijeća obveznice od 5 godina. Svake godine tvrtka B mora ulagačima uplatiti 3% iznosa koji su joj pozajmili, slično kao kamate na kredit. Pete godine tvrtka B mora ulagačima isplatiti uobičajenih 3% iznosa i vratiti nazad ulagačima iznos koji su joj posudili prije pet godina.

Iz perspektive tvrtke B obveznice su bolje od kredita jer prve četiri godine otplaćuje samo kamate tj prinos na obveznice, a ne i glavnicu iznosa obveznica. Naravno, tvrtka B se nada će tijekom te četiri godine njeno poslovanje u Aziji biti toliko isplativo da će bez problema pete godine vratiti svim ulagačima njihov novac.

Trezorski zapisi su slični obveznicama, no rok posudbe je puno kraći, recimo posudba na 3 ili 6 mjeseci. Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu ulagati i u trezorske zapise i u obveznice.

Depozit je samo stručan naziv za to da „stavite novac u banku na određeni rok“. Banke isplaćuju kamate i taj vam je novac brzo dostupan. Primjerice, kada član dobrovoljnog mirovinskog fonda zatraži isplatu, tj. ode u mirovinu, tada se taj novac prvenstveno uzima iz imovine fonda koja je u depozitima banaka.

Erste Plavi u svojoj ponudi ima dva otvorena dobrovoljna mirovinska fonda – Erste Plavi Protect i Erste Plavi Expert.

Erste Plavi Protect ne ulaže u dionice, već pretežno u obveznice i depozite. Najveći dio imovine fonda odnosi se na obveznice koje je izdala Republika Hrvatska, pri čemu je najveći broj vrijednosnih papira u kunama. Po strukturi imovine ovaj fond namijenjen je osobama koje očekuju stabilniji umjeren rast vrijednosti fonda.

Erste Plavi Expert ulaže i u dionice, pa tako i u dionice tvrtki u Hrvatskoj, tako da su među 10 najvećih ulaganja tog fonda dionice tvrtki poput Podravke i Adris Grupe. Ovaj fond namijenjen je osobama koje očekuju veći porast vrijednosti, ali mogu prihvatiti i određene padove vrijednosti udjela u pojedinim razdobljima.

Dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravljaju zaposlenici Erste Plavog. Njihov je posao analizirati tržište kapitala, tražiti najbolje prilike za ulaganja koristeći modele financijske matematike te izdavati naloge za kupnju ili prodaju različitih vrijednosnih papira.

Osnovne  značajke dobrovoljne mirovinske štednje su:

Državna poticajna sredstva

Učlanjenje u dobrovoljni mirovinski fond omogućuje vam da iskoristite svoje pravo na državne poticaje do 750 kn godišnje. Poticaji iznose 15% vaše godišnje uplate i za dobivanje maksimalnih poticaja dovoljno je 417 kn uplate mjesečno.

Fleksibilnost

Učlanjenjem u dobrovoljni mirovinski fond zadržavate svoju financijsku fleksibilnost. Izaberite želite li sredstva uplaćivati mjesečno, svaka tri mjeseca, polugodišnje ili možda samo jednom godišnje. Jednako tako, možete odrediti visinu svojih uplata. Kada vam financijska situacija to dopušta, uplatite više, a kada su vam potrebna financijska sredstva smanjite vašu uplatu. Vi imate potpunu kontrolu.

Dodatna primanja u mirovini

Vašu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju će činiti sredstva iz prvog stupa i sredstva iz drugog mirovinskog stupa, tj. sredstva koja ste uplatili u obvezni mirovinski fond. Dobrovoljni mirovinski fond je treći stup vaše financijske sigurnosti u mirovini. Što prije počnete, veća količina sredstava će se akumulirati na vašem računu.

Sredstva su vaša

Sredstva koja uplatite u dobrovoljni mirovinski fond isključivo su vaša imovina. Njima  ne raspolaže država, vaš poslodavac niti bilo koja treća strana. Uz uplate, na vašem računu kumuliraju se državna poticajna sredstva do 750 kn godišnje. Kada fond ostvaruje prinos ulaganjima na tržištu kapitala odgovarajuća sredstva se dodaju iznosu na vašem računu. Svojom ušteđevinom možete raspolagati sa 55 godina bez obzira na to jeste li u radnom odnosu ili ne. U slučaju smrti sredstva na vašem računu u fondu pripadaju vašim nasljednicima.

Isplata iz dobrovoljnog mirovinskog fonda

Kao korisnik mirovine iz trećeg mirovinskog stupa možete, u trenutku kada napunite 55 godina* i ostvarite pravo na isplatu, izabrati između isplate preko mirovinskog fonda ili možete zatražiti prebacivanje ušteđenih sredstva u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će vam onda isplaćivati mirovinu ostvarenu temeljem dobrovoljne mirovinske štednje, a predviđena je i mogućnost isplate putem društva za životno osiguranje. Također, moguće je izabrati i kombiniranu isplatu, dio preko mirovinskog fonda, a dio preko mirovinskog osiguravajućeg društva i/ili društva za životno osiguranje, a važno je napomenuti i da se članu jednokratno putem mirovinskog fonda ili putem mirovinskog osiguravajućeg društva može isplatiti do 30 posto ušteđenih sredstava, ako član želi jednokratnu isplatu.

Ukoliko se mirovina isplaćuje putem mirovinskog fonda ona može biti samo privremena, a ne i doživotna, dok u slučaju isplate putem mirovinskog osiguravajućeg društva ona može biti ili privremena ili doživotna, a u slučaju isplate putem društva za životno osiguranje
predviđena je mogućnost sklapanja ugovora o mirovinskoj renti.

 *Iznimno, članovi koji su sklopili ugovor o članstvu do 31. prosinca 2018. godine mogu ostvariti pravo na mirovinu s navršenih 50 godina, osim ako nije drugačije ugovoreno ugovorom o članstvu u fondu.

Pregled načina isplate mirovine iz III stupa:

1. Isplata mirovine putem fonda Erste plavi Protect

Društvo može isplatiti najviše 30% od sredstava odjednom, a ostatak se onda mora isplaćivati periodično i to kroz 5 godina, 10 ili 15 godina. Sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate mirovine. To znači da mjesečni iznos mirovine nije uvijek jednak i unaprijed točno određen jer se visina mirovine mijenja ovisno o vrijednosti udjela.
Ako je preostali iznos sredstava na osobnom računu člana mirovinskog fonda nakon jednokratne isplate manji od 100.000,00 KN, tada se taj cjelokupni iznos može isplaćivati putem Fonda. No ako je taj preostali iznos veći od 100.000,00 KN, tada se 100.000,00 KN može isplatiti putem Fonda, a ostatak se prema izboru člana fonda, može isplaćivati putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili putem društva za životno osiguranje.

2. Isplata mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva

Ako se odlučite da vam cjelokupni ili dio mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, Društvo će prenijeti ušteđena sredstva i time prestaje ugovor o članstvu u fondu. Za prijenos sredstava Društvo ne naplaćuje nikakve naknade, ali naknade može zaračunati mirovinsko osiguravajuće društvo sukladno svojim pravilima.
S mirovinskim osiguravajućim društvom se također sklapa ugovor o isplati mirovine, ovisno o uvjetima programa mirovinskog osiguravajućeg društva koji ste izabrali. Možete ugovoriti privremenu (najranije s navršenih 55 godina života) ili doživotnu mirovinu (najranije s navršenih 60 godina života), a ograničenje najvišeg iznosa isplate mirovine ne postoji.
Mirovina se ugovara u eurima (s valutnom klauzulom) te se uvijek isplaćuje isti iznos mirovine u eurima.
Iako je iznos mirovine nepromjenjiv, mirovinsko osiguravajuće društvo može zaračunati naknade, za koji bi se iznos visina mjesečne isplate mirovine mogla umanjiti. S obzirom da se isplaćuje protuvrijednost u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, može doći i do razlike u visini mirovine uslijed tečajnih razlika euro/kuna.

3. Isplata mirovine putem društva za životno osiguranje

Ako se odlučite na isplatu putem društva za životno osiguranje, Društvo će prenijeti ušteđena sredstva izabranom isplatitelju i time prestaje ugovor o članstvu u fondu. Prema našem saznanju, trenutno niti jedno društvo za životno osiguranje u Republici Hrvatskoj zasad ne obavlja isplate mirovina.

4. Isplata putem drugih mirovinskih društava

U slučaju da isplata ide putem drugog društva za upravljanje otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondom, prenosi se osobni račun u drugi izabrani fond kojim ne upravlja Društvo te se kod prijenosa sredstava obračunava i naplaćuje izlazna naknada u visini od 2,5% od ukupnog iznosa na osobnom računu.

Primjer informativnog izračuna mirovine putem fonda Erste Plavog Protect dobrovoljnog mirovinskog fonda:

primjerracunaOvaj izračun je samo pomoć pri odluci izbora mirovine i može se razlikovati od konačnog izračuna, ovisno o ostvarenom prinosu fonda i cijeni udjela s obzirom na buduće tržišne uvjete i kretanje cijena. Prinosi i izračuni navedeni u primjerima su informativni i nisu jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanje dobiti Fonda. Navedeni primjeri izračuna vrijednosti ulaganja pretpostavljaju prosječan godišnji prinos, koji je jednak svake godine, u slučaju ostvarenja pesimističnog scenarija -1%, u slučaju neutralnog scenarija 1% ili 3% u slučaju ostvarenja boljih tržišnih kretanja. Navedeni primjeri ne predstavljaju obvezu ili jamstvo Erste d.o.o. Fond može bilježiti, ovisno o tržištima na koje ulaže, oscilacije vrijednosti udjela te ovisno o tržišnim kretanjima mogu rezultirati i negativnim prinosom. Zbog oscilacija u vrijednosti udjela, postoji vjerojatnost promjene mjesečnog iznosa isplate mirovine koja se isplaćuje putem Fonda. Ulozi u Fond nisu osigurani niti je zajamčen povrat glavnice. Navedeni scenariji uključuju naknadu za upravljanje 1,6% godišnje od ukupne imovine Fonda i naknadu banci skrbniku koja se obračunava dnevno na osnovi vrijednosti ukupne imovine Fonda umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja u visini od 0,022%. Društvo može obračunati i naknadu za godišnju reviziju Fonda, troškove, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine Fonda, uključujući nužne troškove radi zaštite, odnosno očuvanja imovine Fonda koji su uračunati u navedene scenarije. Član snosi troškove konverzije iznosa u kunama u iznos u stranoj valuti ako zatraži isplatu sredstava s osobnog računa u Fondu na račun u stranoj valuti.

 

Svaki mjesec izdvajate 20% mjesečnih prihoda za mirovinsko osiguranje.

I. stup

Temelji se na principu međugeneracijske solidarnosti iz kojeg se financiraju  i mirovine postojećih umirovljenika.

II. stup

Uplata u obvezni mirovinski fond za vlastitu mirovinu.

Saznaj više
III. stup

Dobrovoljni mirovinski fondovi = briga za vlastitu budućnost osiguravanjem dodatnih primanja u mirovini.

Učlanite se online

Moj Plavi PLAN

Naučite više o planiranju mirovinske štednje uz Moj plavi plan.

Saznajte više

Plavi kalkulator

Uz pomoć plavog kalkulatora možete napraviti informativni izračun uštede.

Saznajte više