Erste Plavi

Društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
  • Naziv mirovinskog društva: ERSTE društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
    Tvrtka – skraćeni naziv: ERSTE d.o.o. – društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

     

    Sud kod kojega je upisano društvo u sudski registar: Trgovački sud u Zagrebu
    Matični broj pri trgovačkom sudu: 080407542
    Datum osnivanja i upisa u sudski registar: 11.10.2001.
    Broj odobrenja za rad izdanog od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga:
    Klasa: UP/I 034-04/01-01/71
    Urbroj: 383-01-01-1
    OIB: 49659289650
    Temeljni kapital: 82.354.600,00 kuna

     

    Sjedište: Ivana Lučića 2a, 10000 Zagreb
    Telefon: 01 4877 377
    Fax: 01 4877 370

     

    Tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode računi i brojevi računa: Erste & Steiermärkische Bank d.d.
    Jadranski trg 3a, 51000 Rijeka
    IBAN: HR9724020061100096428
    SWIFT: ESBCHR22

  • Banka skrbnik: Splitska banka d.d., Domovinskog rata 61, Split
    Odobrenje nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara:
    Rješenje Hrvatske narodne banke Z.Br. 1210/2003 od 23. travnja 2003. godine te Z.Br. 1737/2010 od 24. studenog 2010. godine.
    Rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, klasa: UP/I-451-04/10-03/4 Ur. broj: 326-111-10-3 od 26. kolovoza 2010. godine.

    Iznos temeljnog kapitala: 991.425.800,00 kn

     

    Poslove depozitara Splitska banka d.d. obavlja samostalno dok poslove pohrane i namire inozemnih vrijednosnih papira delegira sljedećim trećim osobama s kojima ima sklopljene ugovore o delegiranju poslova, poddepozitarima:

     

    • Clearstream Banking Luxembourg, ugovor: General Terms and Conditions
    • Société Générale S.A., ugovor: Custodian Services Agreement
    • Societe Generale Banka Srbija AD, ugovor: Custody Operations Agreement
    • SKB Banka d.d. Ljubljana, ugovor: Custody Agreement
    • BRD Groupe Societe Generale S.A., ugovor: Custodian Services Agreement
    • Komerčni banka a.s., ugovor: Custody Contract
    • Unicredit Bank Austria AG, ugovor: BA-CA Master Agreement for Custody
    • Unicredit Bank d.d. Bosna i Hercegovina, ugovor: HVB Central Profit Banka d.d. Sarajevo Osnovni ugovor za skrbničke poslove
  • 2001.

    Društvo ERSTE d.o.o. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, pravni je sljednik društva Adriatic investa d.o.o., za upravljanje Plavim obveznim mirovinskim fondom. Nakon odobrenja za rad od strane HAGENA-e, osnovano je i upisano u sudski registar 11. listopada 2001. godine.

     

    2003.

    Temeljni kapital Društva iznosio je 40.000.000,00 kuna. Na sjednici Skupštine Društva Adriatic investa, održanoj 29. srpnja 2003. godine, donijeta je odluka o odobravanju Ugovora o pripajanju ERSTE d.d., za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Zagreb i HELIOS d.o.o., za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

    Nakon dobivene suglasnosti od strane HAGENA-e. ERSTE d.d. i HELIOS pripojeni su 18. rujna 2003. društvu Adriatic invest, a kako je nakon svih promjena najveći vlasnik društva postala grupacija Erste Bank, društvo mijenja ime u Erste d.o.o., društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, s novim temeljnim kapitalom u visini 64.844.200 kuna. Također se mijenja i naziv obveznog mirovinskog fonda u ERSTE PLAVI obvezni mirovinski fond.

     

    2014.

    Na dan 21. kolovoza 2014., u skladu sa Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (NN/2014), počinju s radom Erste Plavi obvezni mirovinski fondovi kategorija A, B i C.
    Članovi dosadašnjeg Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda koji su do 7.8.2014. izabrali fondove kategorije A ili C prebačeni su u odgovarajuće fondove. Isto vrijedi i za članove kojima je do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ostalo manje od 5 godina, te su takvi automatski prebačeni u Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije C. Svi ostali članovi su automatski prebačeni u Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije B.

    Dana 01. prosinca 2014. godine u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, upisano je pripajanje Erste DMD društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom Erste društvu s ograničenom odgovornošću za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

  • Rizici povezani s poslovanjem mirovinskog društva

    Prilikom obavljanja redovitog poslovanja Društvo je izloženo rizicima koji mogu proizlaziti iz neadekvatnih postupaka i kontrola, djelovanja ljudskog faktora, nesreća i vanjskih faktora. Rizici povezani s poslovanjem mirovinskog društva dijele se na:

    1. Operativni rizik;
    2. Rizik stalne primjerenosti i prikladnosti;
    3. Rizik sukoba interesa;
    4. Strateški rizik;
    5. Reputacijski rizik;
    6. Rizik povezan uz ulaganje imovine Društva.

     

    1. Operativni rizik

    Operativni rizik je rizik koji proizlazi iz poslovanja Društva, to jest različitih poremećaja tog poslovanja zbog internih ili eksternih čimbenika, a obuhvaća mogućnost unutarnje i vanjske prijevare, nepoštivanja internih procedura i mjerodavnih zakona i propisa, oštećenja materijalne imovine Društva, kvara sustava i poremećaja u upravljanju procesima, nesreća, prirodnih nepogoda i vanjskih događaja. Operativni rizici mogu narušiti poslovanje Društva, što se može negativno odraziti na upravljanje Fondom i vrijednost imovine Fonda.
    Neki operativni rizici kojim je izloženo Društvo, a direktno su vezani uz proces upravljanja imovinom Fonda, su:
     
    • pogreške u ugovaranju transakcija,
    • pogreške prilikom namire transakcija,
    • pogreške u vrednovanju imovine;
    • nepoštivanje internih procedura i mjerodavnih zakona i propisa.
     
    Društvo je ustrojilo potrebne procese i donijelo adekvatne procedure za nadzor i sprečavanje spomenutih poremećaja poslovanja koji mogu utjecati na vrijednost Fonda, a njihovu provedbu nadzire Odjel nadzora i kontrole rizika, koji periodično revidira i nadopunjuje spomenute procese i procedure. Procesi Društva u velikoj su mjeri informatički podržani što smanjuje rizike pogrešaka u ručnoj obradi podataka, ali donosi rizike kvara sustava (kvar hardvera i softvera, telekomunikacijski problemi i prekid rada sustava).
    Ostali operativni rizici koji nisu izravno vezani uz proces upravljanja imovinom Fonda su:
     
    • unutarnje i vanjske prijevare;
    • kvarovi sustava i oštećenje imovine Društva;
    • nesreće, prirodne nepogode i vanjski događaji.
     
    Društvo ove rizike nastoji smanjiti putem sustava unutarnjih kontrola i zaštite pristupa informacijama. Društvo je također razvilo postupke za nastavak poslovanja u slučaju njegovog prekida, prvenstveno vezane uz neprekidno poslovanje informacijskog sustava.
    Društvo aktivno prati i kontrolira izloženost operativnim rizicima, kao i postupke rada za sve organizacijske dijelove Društva koje su izložene operativnim rizicima. Društvo operativne rizike smanjuje internom i eksternom revizijom, sustavom jasno definiranih nadležnosti i odgovornosti, standardizacijom postupaka te periodičnim razmatranjem i analizom promjena u poslovanju i poslovnim procesima.
     
     

    2. Rizik stalne primjerenosti i prikladnosti

     Rizik stalne primjerenosti i prikladnosti odnosi se na financijsku stabilnost Društva da pravovremeno podmiruje svoje zakonske obveze. Rizik može postojati i u slučaju da Društvom upravljaju osobe koje ne raspolažu kvalitetnim znanjima i vještinama, odnosno koje su prekratko u radnom odnosu da bi mogle učinkovito i stručno obaviti posao. Ova vrsta rizika očituje se i u nedostatku procedura i nadzornih mehanizama kojima bi se pratila učinkovitost i zakonitost poslovanja Društva.
    Društvo djeluje u skladu s pozitivnim propisima i pod stalnim je nadzorom Agencije. Financijska izvješća Društva i nezavisno revizorsko mišljenje potvrđuju da je Društvo financijski stabilno i u mogućnosti podmirivati obveze prema trećim osobama. Osobe zaposlene u Društvu kompetentne su i na profesionalan način obavljaju svoje radne obveze i zadatke, a kroz nadzorne mehanizme u Društvu te od strane osnivača prati se njihova učinkovitost, zakonitost rada i poslovanje Društva.
     
     

    3. Rizik sukoba interesa

     Rizik sukoba interesa nastao bi kada bi zaposlenici Društva, a osobito oni koji se bave ulaganjem imovine Fonda, osobno kupovali ili prodavali vrijednosne papire u koje je uložena imovina Fonda za svoj ili tuđi račun. Takvim ulaganjem zaposlenici bi mogli steći znatnu imovinsku korist na temelju informacija koje su saznali za vrijeme obavljanja redovnog posla.
    Uprava Društva usvojila je Politike, Pravilnik i Priručnik o usklađenosti za Društvo, kojima su određena pravila ponašanja na tržištu te pravila o zaštiti povlaštenih informacija, poslovnih i drugih tajni do kojih radnici mogu doći u redovnom poslovanju. Potencijalni sukob interesa mogao bi nastati u slučaju osobnog ulaganja radnika ili članova njegove obitelji u vrijednosne papire u koje je uložena imovina Fonda. Kako bi se spriječio sukob interesa, svaki radnik je prije osobne transakcije vrijednosnim papirima dužan pismenim putem provjeriti kod nadležne osobe za usklađenost (compliance officera), da li mu je takva transakcija dozvoljena te ako je dozvoljena dužan je nakon izvršenja takvu transakciju i prijaviti osobi zaduženoj za usklađenost. Kršenje odredbi internih porcedura o usklađenosti predstavlja ozbiljnu povredu Ugovora o radu, stoga je Uprava Društva ovlaštena sankcionirati zaposlenike koji su prekršili odredbe internih procedura o usklađenosti. Ukoliko je kršenje odredbi internih procedura o usklađenosti počinjeno od strane članova Uprave, osoba zadužena za usklađenost dužna je o istom izvijestiti Predsjednika Nadzornog odbora Društva u roku od 8 dana od saznanja o kršenju Pravilnika o usklađenosti.
     
     

    4. Strateški rizik

    Strateški rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okruženju. Ovim rizikom upravlja Uprava Društva.
     
     

    5. Reputacijski rizik

    Reputacijski rizik je rizik gubitka povjerenja u integritet Društva do kojeg dolazi zbog nepovoljnog javnog mnijenja o poslovnoj praksi Društva, neovisno o tome postoji li osnova za takvo javno mnijenje ili ne. Reputacijski rizik može se pojaviti kroz promjenu javnog mijenja o cijeloj industriji mirovinskih fondova, na što Društvo ima manje utjecaja, ili zbog promjene javnog mijenja o samom Društvu. Društvo u svojem poslovanju postupa po najboljoj poslovnoj praksi, u skladu sa svim relevantnim zakonima i podzakonskim propisima, uz kontinuiranu internu reviziju i kontrolu, tako da pojavu loše poslovne prakse aktivno pokušava smanjiti na najmanju mjeru. Ovim rizikom upravlja Uprava Društva.
     
     

    6. Rizici povezani uz ulaganje imovine Društva

    Društvo se ulaganjem svoje likvidne imovine u dozvoljene financijske instrumente izlaže istim rizicima koji se javljaju prilikom ulaganja imovine Fonda (tržišni rizici, kreditni rizik i rizik namire, rizik likvidnosti te ostali rizici), te na isti način njima upravlja i od njih se štiti.

    Rizici povezani s ulaganjima Društva variraju ovisno o financijskim instrumentima u koje Društvo ulaže, budući da svako ulaganje neizostavno nosi svoj specifični skup različitih rizika, kao što su tržišni, kreditni i drugi oblici rizika.

     

    Glavni rizici koji mogu utjecati na imovinu Društva su:

    6.1. tržišni rizik;
    6.2. kreditni rizik i rizik namire;
    6.3. rizik likvidnosti;
    6.4. ostali rizici. 

     

    6.1. Tržišni rizici

    6.1.1.Rizik promjene cijene
    Imovina Društva može biti uložena u imovinu iz članka 125. stavka 1. točaka 1., 2. i 8. Zakona, te udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 6. Zakona koji su novčani ili su po svojim karakteristikama slični novčanim fondovima, zbog čega je imovina Društva izložena riziku promjene cijena vrijednosnih papira u portfelju Društva. U budućnosti cijena može rasti, ali isto tako može i padati, što je podložno raznim čimbenicima, kao što su stanje svjetskog gospodarstva, te gospodarski i politički uvjeti u zemljama u koje Društvo ulaže imovinu. Cijene vrijednosnih papira mogu pasti zbog opće promjene uvjeta na tržištu koji nisu vezani uz pojedini vrijednosni papir, kao što je npr. loša gospodarska situacija ili percepcija takve situacije u javnosti, promjena općih ocjena kretanja dobiti trgovačkih društava na tržištu ili promjena mišljenja ulagatelja na tržištu. Tijekom općeg pada tržišta vrijednosnih papira moguće je da nekoliko klasa vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata simultano izgubi na vrijednosti.
    Ovaj rizik Društvo nastoji umanjiti na najmanju moguću mjeru pažljivim odabirom ulaganja, sveobuhvatnim prikupljanjem informacija o vrijednosnim papirima i izdavateljima.

     

    6.1.2. Rizik promjene tečaja valute 
    Budući da Društvo može ulagati u vrijednosne papire denominirane u valutama (EUR, USD, JPY itd.) različitim od HRK, valute bilance Društva, taj dio imovine uložen u strane valute podložan je promjenama tečaja tih valuta u odnosu na HRK. U slučaju deprecijacije domaće valute, vrijednost imovine u stranoj valuti raste pa tako i imovina Društva uložena u strane valute koje apreciraju, dok se u situaciji aprecijacije domaće valute smanjuje vrijednost imovine u stranoj valuti i u tom slučaju Društvo gubi na dijelu portfelja uloženom u strane valute. Tečajevi stranih valuta mogu se značajno mijenjati u kratkom vremenskom razdoblju iz mnogih razloga, kao što su promjene kamatnih stopa u stranim zemljama, intervencije državnih vlasti, centralnih banaka ili supranacionalnih institucija (MMF) na stranim tržištima (ili nedostatak intervencija u trenutku kada to tržište očekuje) i mjera poput nametanja tečajnih kontrola na stranim tržištima.
    Kako bi zaštitilo svoju imovinu od ovog rizika, Društvo može koristiti i forward ugovore koji zadovoljavaju uvjete iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona i koji su sklopljeni isključivo radi zaštite imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni.

     

    6.1.3. Rizik promjene kamatnih stopa
    Rizik promjene kamatnih stopa podvrsta je rizika promjene cijene vrijednosnih papira, a javlja se zbog mogućnosti da dužnički vrijednosni papiri u koje ulaže Društvo izgube na vrijednosti zbog promjene kamatnih stopa. Rastom nominalnih kamatnih stopa na tržištu može se očekivati pad vrijednosti pojedinih dužničkih vrijednosnih papira izdanih na tržištu na kojem vrijede pojedine kamatne stope. Prinosi većine dužničkih vrijednosnih papira u koje Društvo ulaže i njihove cijene općenito su u inverznoj matematičkoj relaciji. Dužnički vrijednosni papiri s duljim dospijećem općenito su osjetljiviji na promjene kamatnih stopa nego oni s kraćim dospijećem, zato cijena dužničkih vrijednosnih papira s duljim dospijećem može pokazivati veću volatilnost.

    Ovim će rizikom Društvo upravljati putem praćenja promjena kamatnih stopa vezanih za one dužničke vrijednosne papire koje ima u svom portfelju, te biranjem veće ili manje izloženosti promjenama kamatnih stopa, izborom instrumenata koji imaju odgovarajuće karakteristike.
     
     

    6.2. Kreditni rizik i rizik namire

     
    6.2.1. Kreditni rizik
    Kreditni rizik je rizik da izdavatelj vrijednosnog papira koji Društvo ima u svojoj imovini djelomično ili u cijelosti ne ispuni svoju obvezu, odnosno mogućnost da izdavatelj vrijednosnog papira ili drugog financijskog instrumenta ne može ili ne želi isplatiti (ili postoji takva percepcija u javnosti) obveze po vrijednosnom papiru ili financijskom instrumentu (kao što su kamate, kuponi ili glavnica) koji je imovina Društva u dogovoreno vrijeme. Takva mogućnost može negativno utjecati na vrijednost imovine Društva, ali dijelom i na likvidnost imovine Društva. Budući da je jedan od pokazatelja kreditnog rizika nekog izdavatelja i kreditna ocjena (rejting) nekog izdavatelja, ovaj rizik uključuje i izloženost Društva promjenama kreditnih ocjena izdavatelja vrijednosnih papira koje Društvo ima, tako da snižavanje kreditne ocjene nekog od izdavatelja vrijednosnih papira može smanjiti vrijednost tog vrijednosnog papira. Javno poznate kreditne ocjene donose velike međunarodne agencije za ocjenu kreditnog rizika, kao što su Moody’s, Fitch, S&P, a sami kreditni rizici dijele se u više kategorija po ročnosti te domaćoj ili stranoj valuti. Čak i kada su ulaganja vrlo pažljivo odabrana, npr. putem analiziranja kreditnog rejtinga, rizik izvanrednih gubitaka izdavatelja ili stečaja suprotne ugovorne strane nije moguće ukloniti u potpunosti.
    Ovaj rizik Društvo nastoji smanjiti prije samog ulaganja analizom makroekonomske pozicije izdavatelja, očekivanih kretanja kamatnih stopa i drugih gospodarskih pokazatelja, te analizom kreditnih ocjena ulagatelja koje objavljuju rejting agencije kao što su Fitch, Moody’s i S&P. Kako Društvo može ulagati samo u državne dužničke vrijednosne papire te one s državnim jamstvom, kreditni rizik imovine Društva je time već značajno umanjen.
     
    6.2.2. Rizik namire
    Rizik namire predstavlja vjerojatnost da se pri prijenosu vlasništva nad novčanim sredstvima, ili financijskim instrumentima, namira ne dogodi u predviđenom roku, a javlja se nakon zaključene transakcije vrijednosnim papirima ili drugim financijskim instrumentima. Objektivni problemi na tržištu kapitala, sustavu trgovanja, problemi kod brokerskih kuća koje su vodile transakciju ili problemi kod suprotne strane u transakciji mogu dovesti do poteškoća s namirom i odgođene namire. U slučaju neizvršenja namire Društvo postupa po Proceduri postupanja u slučaju izvanrednih događaja i poremećaja na tržištu kapitala te pokušava naplatiti potraživanje.
    Ovaj rizik Društvo može smanjiti biranjem kvalitetnih i renomiranih investicijskih društava i brokerskih kuća preko kojih Društvo trguje svojom imovinom, te se njime upravlja procjenom rizičnosti druge strane na temelju postojanja povijesne suradnje, postojanja kašnjenja u plaćanju, te ocjene takvih društava prema njihovim financijskim izvješćima.
    Odabir stvarne suprotne strane u transakciji, od koje potiče vrijednosni papir kojim se trguje, potpuno je izvan kontrole Društva zbog temeljnih odlika trgovanja na uređenom tržištu. Transakcije izvan uređenog tržišta (OTC transakcije), kao što je većina transakcija dužničkim vrijednosnim papirima, obavljaju se bez posrednika, izravno sa suprotnom stranom, tako da Društvo u tim transakcijama bira kvalitetne i renomirane suprotne strane. Društvo općenito obavlja transakcije po načelu ”delivery-versus-payment”, gdje klirinško društvo uparuje vrijednosne papire jedne strane i novčana sredstva druge strane, pa se transakcija obavlja tek kad su obje strane osigurale svoju stranu transakcije. U tom slučaju nema rizika neisporuke suprotne strane.
     

    6.3. Rizik likvidnosti

    Rizik likvidnosti javlja se kod vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata koje je teško kupiti ili prodati, to jest koji su nelikvidni. Kod nelikvidnih vrijednosnih papira Društvo ne može protrgovati željenu količinu vrijednosnog papira u razumno kratkom vremenu prema približnoj vrijednosti po kojoj se vrijednosni papiri vrednuju. Ulaganje u nelikvidne vrijednosne papire može umanjiti imovinu Društva jer je moguće da Društvo ne uspije pravodobno prodati nelikvidne vrijednosne papire, ili ih prodati po zadovoljavajućoj cijeni. Nadalje, moguće je da tržište nekih vrijednosnih papira postane nelikvidno zbog opće loše gospodarske situacije ili situacije na tržištu neovisno o stanju pojedinog izdavatelja vrijednosnih papira, ili da će cijena nekog vrijednosnog papira doživljavati značajne promjene prilikom izvršavanja transakcije. Rizik likvidnosti Društva nizak je zbog male učestalosti trgovine imovinom Društva te mogućnosti ulaganja samo u relativno likvidne dužničke vrijednosne papire.
     

    6.4. Ostali rizici

    6.4.1. Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina Društva
    Imovina Društva može biti uložena u vrijednosne papire kojima se trguje na uređenim tržištima u Republici Hrvatskoj, zemljama članicama EU i OECD-a.
    Ovaj rizik usko je povezan i s kreditnim rizikom, rizikom namire i rizikom likvidnosti.
    Društvo ulaže imovinu Društva na način da je što manje izložena tržištima na kojima se može očekivati veći utjecaj izvanrednih događaja na tržište. Društvo također prati političku situaciju u zemljama kojima je Društvo izloženo neposredno ili posredno, te po procjeni ograničava ulaganja u pojedine zemlje.
     
    6.4.2. Rizik promjene zakonskih propisa
    Rizik promjene zakonskih propisa nastoji se smanjiti stalnim praćenjem informacija o gospodarskom i političkom stanju u pojedinoj zemlji iz kojih se može procijeniti da li će doći do promjene zakonskih propisa koji bi imali utjecaja na profitabilnost ulaganja.
     

     
    Rizici prema važnosti za poslovanje Društva:

    VRSTA RIZIKA UTJECAJ RIZIKA NA IMOVINU
    Rizik promjene cijene Umjeren
    Rizik promjene tečaja valute Umjeren
    Rizik promjene kamatnih stopa Umjeren
    Kreditni rizik  Nizak
    Rizik likvidnosti Nizak
    Rizik namire Vrlo nizak
    Rizik nelikvidnosti izdavatelja Vrlo nizak
    Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina Društva Vrlo nizak
    Rizik promjene poreznih propisa Nizak
    Operativni rizik Nizak
    Rizik stalne primjerenosti i prikladnosti Vrlo nizak
    Rizik sukoba interesa Vrlo nizak
    Strateški rizik Vrlo nizak
    Reputacijski rizik Vrlo nizak

Članovi Uprave društva Erste Plavi

Petar Vlaić, rođen je 1967. godine u Ljubljani gdje je i diplomirao na Fakultetu za Elektrotehniku i računarstvo. 1993. godine zapošljava se kao profesor fizike na Srednjoj kemijskoj školi u Ljubljani, odakle 1994. godine prelazi u brokersku kuću Ilirika, gdje na početku radi kao broker, a kasnije kao portfolio manager i voditelj trgovanja. 1996. godine seli se u Zagreb, gdje postaje prvi fond manager u Republici Hrvatskoj i to u prvom hrvatskom investicijskom fondu Kaptol Proinvest-u. Kasnije radi kao voditelj trgovanja u IB Austria, nakon čega prelazi na mjesto fond managera u Središnjem nacionalnom fondu, privatizacijskom investicijskom fondu. Početkom mirovinske reforme 2001. godine sudjeluje u osnivanju društva Adriatic Investa d.o.o. za upravljanje Plavim obveznim mirovinskim fondom te odmah preuzima obaveze predsjednika Uprave. Krajem 2003. godine Plavom fondu pripajaju se Erste OMF i Helios OMF te fond mijenja ime u Erste Plavi obvezni mirovinski fond, a društvo za upravljanje u Erste d.o.o. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

 

Petar Vlaić bio je dugogodišnji novinar-suradnik ljubljanskog dnevnog lista Delo na temu hrvatsko tržište kapitala, bio je predavač na većem broju financijskih skupova, pohađao je veliki broj stručnih seminara u Hrvatskoj i inozemstvu, a u vrijeme rada u društvu za upravljanje privatizacijskim investicijskim fondom bio je član većeg broja Nadzornih odbora hrvatskih poduzeća (Brodospas, Laguna Novigrad, TPK Orometal, Adriatica Poreč, Chromos boje i lakovi, Podravka d.d., Končar Elektroindustrija d.d.).

 

Posjeduje licencu za obavljanje brokerskih poslova i portfolio managementa u Ljubljani, licencu za trgovanje na burzama derivativa u Ljubljani, licencu za obavljanje poslova ovlaštenog brokera u Zagrebu te licencu ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova. Član je Occupational Pensions Stakeholders Group pri EIOP-i u Frankfurtu. Ima položena sva tri ispita CFA programa, te ispunjene sve uvjete za korištenje titule CFA.

Nataša Ivanović, članica uprave, rođena je 1968. godine. Diplomirala je 1993. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1997. godine, pojavom investicijskih fondova u Hrvatskoj zapošljava se u Kaptol investicijskom društvu, gdje radi kao voditelj financija i računovodstva, a od 1998. kao fund manager otvorenog fonda. U razdoblju od 1998. do 2000. godine član je Nadzornih odbora u više hrvatskih poduzeća (Piramida Sesvete, TUP Dubrovnik, Geoprojekt Buzet).
Od samog početka mirovinske reforme 2001. godine, sudjeluje u osnivanju Adriatic investa d.o.o. društva za upravljanje Plavim obveznim mirovinskim fondom, gdje je obnašala funkciju članice uprave. Krajem 2003. Plavom fondu pripajaju se Erste OMF i Helios OMF, te fond mijenja ime u Erste Plavi obvezni mirovinski fond, a društvo za upravljanje u Erste d.o.o. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.
 
U lipnju 2002. godine položila je ispit za ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima. Posjeduje licencu za internog revizora.

Senka Fekeža Klemen, rođena je 1967. godine. Diplomirala je 1991. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Profesionalno iskustvo počela je stjecati u Trgovačkoj banci, a nakon toga u Kaptol i BNP Dresdner banci. U posljednje dvije banke radila je na poslovima voditelja riznice sve do 2000. godine, kada se prebacila u investicijsko bankarstvo. Osnivanjem Erste Investa društva za upravljanje investicijskim fondovima postala je član Uprave.

 

Krajem 2001. počela su sa radom društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, među kojima i Erste d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Poslove člana Uprave u Erste d.d. obavljala je do trenutka pripajanja Erste d.d. Adriatic Investu d.o.o., gdje radi kao portfolio manager. Od 24. prosinca 2004. godine obnaša dužnost direktorice Erste DMD d.o.o. za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom. Pripajanjem dobrovoljnog mirovinskog društva obveznom, postaje članica Uprave Erste d.o.o. – društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondom.

 

U lipnju 2002. godine položila je ispit za ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima.

Članovi Nadzornog odbora društva Erste Plavi

Rođen je 1971. Diplomirao je 1995. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. 1998. godine studij „FOIP“ (stručno usavršavanje). Karijeru započinje 1997. godine kao pripravnik u Službi za poslovanje sa gospodarstvom Direkcije kreditno garantnih poslova prema programu edukacije pripravnika u Trgovačkoj banci, nakon toga zapošljava se kao financijski zastupnik u Profitnom centru Direkcije za poslovanje s gospodarstvom. Od listopada 2011. godine do danas obnaša dužnost direktora direkcije velikih nacionalnih i internacionalnih klijenata i projektnog financiranja.

 

Rođen je 1983. godine. Nakon završene srednje škole odlazi na Sveučilište u Graz gdje 2006. godine stječe diplomu prvostupnika  (smjer poslovna administracija). Pri istom Sveučilištu  završava dva magistarska studija: Menadžment i međunarodno poslovanje (2008. godine) i Financijski i industrijski menadžment (2012. godine). Godine 2011. upisuje Doktorski studij iz društvenih i ekonomskih znanosti na istom sveučilištu. Pripravnički staž započeo je 2007. godine u HYPO-ALPE-ADRIA-BANK u Mostaru. Od listopada 2008. godine do danas radi  kao menadžer u odjelu „SEE strategije i poslovni razvoj“ u STEIERMÄRKISCHE BANK UND SPARKASSEN AG u Grazu, Austrija. Sudionik je brojnih seminara i radionica, a 2007. godine završio je IEDC  školu menadžmenta u Bledu.

Rođen je 1978. godine u Beču, Austrija. Diplomirao je 2001. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Beču. Karijeru započinje 2003. godine u Wiener Städtische Versicherung AG (Vienna Insurance Group) u sektoru za upravljanje udjelima i financiranje dugova, a od 2005. do 2007. godine obnaša dužnost zamjenika direktora za upravljanje udjelima i financiranje dugova. Od 2007. do 2011 godine član je Upravnog odbora TBIH Financial Services Group N.V. u Amsterdamu, a 2010. godine i član nadzornog odbora svih lokalnih osiguravajućih podružnica VIG-a u Ukrajini, te tako do 2012. godine obnaša dužnost voditelja poslova u Ukrajini u Vienna Insurance Group. Od siječnja 2013. godine član je proširenog Upravnog odbora InterRisk Versicherzngs-AG Vienna Insurance Group i InterRisk Lebensversicherungs-AG Vienna Insurance Group u Wiesbadenu, Njemačka.

Rođen je 1965. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1989. g. nakon čega je karijeru započeo u Bjelovarskoj banci na poziciji projektanta, organizatora i programera informatičkog sustava u IT sektoru, a već od 1999. do 2000. godine  obnašao je dužnost zamjenika direktora, te i dužnost samog direktora Sektora građanstva. 2000. g. spajanjem te banke s Trgovačkom i Čakovečkom u Erste & Steiermarkische banke preuzima poziciju direktora regionalne direkcije Istok u Sektoru građanstva a od 1.9.2004. g. obnaša dužnost direktora Sektora građanstva. 2014. godine imenovan je na mjesto člana Uprave Erste & Steiermarkische banke d.d. Kontinuirano se dodatno educira kroz razne seminare i tečajeve.

Rođen je 1962. godine. Ekonomiju i financijsko novinarstvo magistrirao je na Sveučilištu u Beču. Karijeru u financijskom sektoru započinje 1989. godine kao Glavni ekonomist u GiroCredit Bank Vienna gdje napreduje do Voditelja istraživanja obvezničkog tržišta i procjene rizika zemlje. 1998. godine prelazi na mjesto voditelja istraživanja obvezničkog tržišta u Bank Austria. 2001. godine pridružuje se Erste grupi na poziciju izvršnog direktora Erste Sparinvest KAG gdje 2006. napreduje na mjesto predsjednika Uprave. Od 2008. godine obnaša dužnost predsjednika Erste Asset Management GMBH.

Struktura vlasništva društva Erste Plavi