Pokazatelj ukupnih troškova:

U 2022. godini iznosio je 1,1791%.

Računa se kao  zbroj ukupnih troškova, koji se knjiže na teret mirovinskog fonda u poslovnoj godini, podijeljen s prosječnom godišnjom neto imovinom mirovinskog fonda.

Ulazna naknada :

Dana 7. prosinca 2018. godine na sjednici Hrvatskog sabora donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (dalje u tekstu: Novi Zakon) koji stupa na snagu 01.siječnja 2019. i donosi nekoliko značajnih izmjena vezanih uz uvjete uspostavljanja članstva u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Stupanjem na snagu Novog zakona neće se obračunavati ulazna naknada svim novim članovima koji sklope Ugovor o članstvu nakon stupanja na snagu Novog zakona (od 01.01.2019.)

Naknada za izlaz:

Izlazna naknada ne naplaćuje se:
– prilikom prijenosa sredstava člana fonda u drugi dobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja Erste Plavi kao ni
– prilikom prijenosa sredstava u mirovinsko osiguravajuće društvo radi isplate mirovine

Izlazna naknada naplaćuje se samo u slučaju kada član fonda prenosi sredstva u fond po upravljanjem drugog Društva. Tada naknada iznosi 2,5% od ukupnog iznosa na osobnom računu člana fonda.

Naknada za upravljanje*:

1,6% od ukupne imovine fonda 

Troškovi revizije

Iz imovine Fonda mogu se zaračunati i naplatiti troškovi revizije do stvarnog iznosa troškova revizorskih usluga izvršenih od strane revizora.

Način obračuna naknade za depozitnu banku*: 

Naknada banci skrbniku obračunava se dnevno na osnovi vrijednosti ukupne imovine Fonda umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja, a prema slijedećem godišnjem postotnom iznosu: 0,015% (1,5 bps)

Banka gore definiranu Naknadu naplaćuje terećenjem Računa jednom mjesečno.

*Naknade za upravljanje i naknada depozitnoj banci uključene su u cijenu udjela.

Ciljevi, strategija i rizici poslovanja Fonda 

Smisao mirovinske štednje je osigurati u aktivnoj dobi siguran izvor primanja u mirovini. Budući da je snažan naglasak na sigurnosti, želja nam je ponuditi našim članovima proizvod višeg stupnja sigurnosti. Kategorija rizika svedena je na nižu razinu, no rizik je nemoguće izbjeći u cijelosti, pa tako postoje pojedine vrste rizika s kojima se susrećemo u poslovanju i sa kojima upravljamo.
Radi ostvarivanja veće sigurnosti ulaganja, imovina članova Fonda ulagat će se isključivo u dužničke vrijednosne papire, depozite kod banaka, repo poslove te otvorene i zatvorene investicijske fondove koji imaju strategiju ulaganja u takve instrumente, te sličnu vrstu imovine definiranu Pravilnikom o ulaganju.
Imovina Fonda neće se ulagati u dionice, osim dionica zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji su registrirani u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a. Minimalno 50% imovine Fonda ulagat ćemo u dužničke vrijednosne papire izdane od država, lokalnih samouprava, državnih institucija ili za koje jamči država Republika Hrvatska ili bilo koja druga država u čije vrijednosne papire je dozvoljeno ulagati. Maksimalno 50% imovine Fonda ulagat ćemo u dužničke vrijednosne papire korporativnih izdavatelja, otvorene investicijske fondove, zatvorene investicijske fondove, komercijalne zapise, certifikate o depozitu, depozite i repo poslove.
Vrijednost obračunske jedinice Fonda mijenja se kako se mijenjaju vrijednosti vrijednosnih papira i ostalih instrumenata u koje je uložena imovina Fonda, a na te vrijednosti mogu utjecati mnogi rizici. Nadalje, ne postoji jamstvo da će  Fond ostvariti svoje investicijske ciljeve.
Prinosi u prošlosti nisu indikator prinosa u budućnosti.

Glavni rizici koji mogu utjecati na Fond su:

• Tržišni rizici:
  Rizik promjene cijene
  Rizik promjene tečaja valute
  Rizik promjene kamatnih stopa

• Kreditni rizik i rizik namire:
  Kreditni rizik
  Rizik namire
  Rizik likvidnosti

• Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina Fonda

• Rizik promjene poreznih propisa

• Operativni rizik

• Rizik stalne primjerenosti i prikladnosti

• Rizik sukoba interesa

   

• Koncentracijski rizik

Rizici vezani uz vrstu imovine u koju su uložena sredstva Fonda

S obzirom na strategiju ulaganja i postavljena ograničenja ulaganja Fond karakteriziraju nizak stupanj rizičnosti i niska volatilnost vrijednosti obračunske jedinice. Fond je umjereno izložen riziku promjene cijene vrijednosnih papira, valutnom riziku, riziku promjene kamatnih stopa  i kreditnom riziku, dok je izloženost ostalim vrstama rizika niska ili vrlo niska. S obzirom na to razina rizika koju Fond preuzima (tzv. apetit za rizikom)  je  nizak. Aktivnosti fonda mogu biti profitabilne, ali se članovima ne garantira da će uloženi iznos sredstava biti vraćen ili da će mu se vrijednost uvećati. Iako Fond ulaže u nisko rizične instrumenta, određeni rizici ipak postoje. Niže u nastavku navedeni su rizici vezani uz određenu vrstu imovine u koju su uložena sredstva Fonda.

Obveznice

Prvenstveno su izložene riziku promjene kamatnih stopa, no budući da se tržište kapitala u Republici Hrvatskoj svrstava u tržišta u razvoju, sve obveznice izdane u Republici Hrvatskoj,  pa tako i državne obveznice Republike Hrvatske, snose i kreditni rizik hrvatske države. Obveznice izdane u drugim zemljama članicama EU i OECD-a također snose kreditni rizik zemalja u kojima su izdane.

Otvoreni fondovi

Društvo imovinu Fonda ulaže u domaće i strane otvorene investicijske fondove. Takvi fondovi pružaju nam mogućnost jednostavnog ulaganja u pojedine zemljopisne i industrijske sektore, te likvidnost tog dijela portfelja, koji je većinom likvidniji nego što bi to bio istovjetni udio u vrijednosnim papirima u koje ulaže takav fond. Domaći otvoreni investicijski fondovi najvećim dijelom ne objavljuju neku mjerodavnu veličinu (benchmark) koju trebaju nadmašiti ulaganjem. Ovi fondovi naplaćuju naknadu za upravljanje na uložena sredstva, a mogu naplatiti i ulaznu i izlaznu naknadu, što smanjuje prinos sredstava uloženih u takve fondove.

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri

Imovina fonda ulaže se u trezorske zapise Republike Hrvatske, zemalja članica EU i OECD-a i komercijalne zapise trgovačkih društava iz tih zemalja. Ovi vrijednosni papiri manje su likvidni od obveznica, te obično ostaju u Fondu do svojeg dospijeća. Dok su trezorski zapisi Republike Hrvatske, zemalja članica EU i OECD-a niskog rizika, komercijalni zapisi trgovačkih društava izloženi su kreditnom riziku te riziku nelikvidnosti izdavatelja.

Depoziti u bankama

Društvo može imovinu Fonda držati u bankovnim depozitima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, ročnosti do dvanaest mjeseci. Bankovni depoziti jedni su od sigurnijih financijskih instrumenata, i izloženi su samo riziku nelikvidnosti i stečaja banke koja je primila depozit. Društvo je do sada isključivo depozite držalo samo u hrvatskim bankama, koristeći stroge interne limite vezane uz veličinu temeljnog kapitala banaka.
Ulaganje u Fond pretpostavlja preuzimanje određenih rizika od strane članova Fonda. Rizici povezani s ulaganjima Fonda variraju ovisno o financijskim instrumentima u koje Fond ulaže, budući da svako ulaganje neizostavno nosi svoj specifični skup različitih rizika, kao što su tržišni, kreditni i drugi oblici rizika. Zbog fluktuacija vrijednosti financijskih instrumenata u portfelju Fonda član Fonda snosi rizik pada vrijednosti njegovog ulaganja u Fond. Takav ishod može nastati kao posljedica negativnog utjecaja 1) tržišnog rizika, 2) kreditnog rizika i rizika namire, 3) rizika likvidnosti, 4) ostalih rizika.

Rizici prema važnosti za Fond:

• Prije ulaganja svaki je član dužan upoznati se s  Prospektom i Statutom fonda te Ključnim podacima za članove.