Priopćenje: Utjecaj pandemije na mirovinske fondove u Hrvatskoj: Imovina članova mirovinskih fondova porasla za 4,5 milijardi, godišnji Mirexi završili u plusu

Utjecaj pandemije na mirovinske fondove u Hrvatskoj:

Imovina članova mirovinskih fondova porasla za 4,5 milijardi,

godišnji Mirexi završili u plusu

ZAGREB, 8. siječnja 2021. – Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi u Hrvatskoj zaključili su 2020. godinu s više od 125 milijardi kuna ukupne neto vrijednosti imovine, a od početka širenja korona virusa u Europi (21.2.2020.) njihova je imovina narasla za 4,5 milijardi kuna. Imovina koju građani drže u obveznim mirovinskim fondovima na kraju prošle godine iznosila je 119 milijardi kuna, a u dobrovoljnim fondovima 6,7 milijardi kuna.

Od početka rada obveznih mirovinskih fondova prosječan prinos u kategoriji A iznosi 6,91 posto, u kategoriji B 5,41 posto, a u kategoriji C 5,13 posto. Kriza uzrokovana korona virusom je tijekom prošle godine različito utjecala na mjesečne  prinose, no obvezni mirovinski fondovi su 2020.  ipak završili s pozitivnim godišnjim Mirexom za sve tri kategorije fonda.  

Fondovi kategorije A u kojoj štedi 3,8% osiguranika završili su godinu s pozitivnim prosječnim godišnjim prinosom od 0,43%. Fondovi kategorije B u kojoj ulaže 94% članova na kraju 2020. bilježe pozitivan prinos od 0,94%.

Najbolje rezultate ostvarili su fondovi kategorije C s prosječnim rastom godišnjih prinosa od 1,15% jer zbog zaštite tih 2,3% članova koji su pred umirovljenjem ne smiju biti izloženi rizičnim tržištima i gotovo su u potpunosti izloženi obvezničkom tržištu. Iz tog razloga je navedena kategorija fondova dosad pokazala najveću otpornost i stabilnost od početka krize. Osobe kojima je do umirovljenja preostalo manje od 5 godina moraju biti članovi upravo mirovinskog fonda kategorije C, a kako ih se ne bi izlagalo riziku pada cijene dionica te kako bi se očuvala vrijednost njihovih budućih mirovina.

Najveći dio imovine mirovinskih fondova i dalje je uložen u hrvatske državne obveznice (68,2% u obveznim mirovinskim fondovima, 58,9% u dobrovoljnim mirovinskim fondovima), potom u dionice (18,5% u obveznim mirovinskim fondovima, 24% u dobrovoljnim mirovinskim fondovima) te u investicijske fondove (8,3% u obveznim mirovinskim fondovima, 10% u dobrovoljnim mirovinskim fondovima). U 2020. došlo je do blagog smanjenja ulaganja u obveznice u prosjeku za 3,24 posto i blagog povećanja ulaganja u rizičniju imovinu (dionice i investicijske fondove) za u prosjeku 1,54 posto.

I u 2021. najveći izazov društvima za upravljanje mirovinskim fondovima svakako će biti nastavak razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa koje potiču na ulaganja u druge oblike imovine radi ostvarenja viših prinosa uz istovremeni fokus na smanjenje rizika. Osim toga, tu je i dugogodišnji izazov oživljavanja domaćeg tržišta kapitala.

Naposljetku, cilj Hanfe u narednom razdoblju je potaknuti korištenje principa društveno odgovornog financiranja pri investiraju imovine mirovinskih fondova. Očekuje se zato i da će mirovinska društva Hanfi uskoro podnijeti novi plan ulaganja u gospodarstvo, ponajviše kroz osnivanje novog fonda za ulaganje u mala i srednja poduzeća.