Dobrovoljna mirovinska štednja je vrsta namjenskog financijskog proizvoda. Rečeno svakodnevnim jezikom, to je ulaganje novca čija je namjena biti vaš izvor dodatnih prihoda u mirovini. Naravno, što više novca sada odvojite za dobrovoljnu mirovinsku štednju, to će vam više biti na raspolaganju u mirovini.

Dobrovoljna mirovinska štednja je vaše ulaganje u mirovinski fond čiji cilj je uvećati vašu imovinu izlažući se propisanim razinama rizika. Prilikom učlanjenja stječete određenu količinu udjela u fondu te se sa svakom vašom uplatom visina vaših udjela u fondu povećava.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju 2019. prosječna mirovina je iznosila samo 40% prosječne plaće.

Kako se tome može doskočiti? Jedan od najboljih načina je poticanje građana da na vrijeme stave „nešto sa strane“ za mirovinu kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju. Kako biste zadržali standard potrošnje na koji ste navikli tijekom svog radnog vijeka uveden je i treći mirovinski stup u koji možete, ali ne morate uplaćivati novac.

Erste Plavi upravlja s dva dobrovoljna mirovinska fonda (Erste Plavi Expert i Erste Plavi Protect). Svaki od njih je vlasnik imovine koja je podijeljena na jednake dijelove, a svaki član fonda je vlasnik određene količine tih dijelova. Ti jednaki dijelovi nazivaju se udjeli u fondu. Kako cijena vrijednosnih papira u koje je fond uložio poraste, tako raste i vrijednost udjela. Naravno, ako cijena vrijednosnih papira padne, onda padne i cijena udjela u fondu. Udjeli su najbolji način da vidite koliko je porasla vrijednost vaše imovine.

Fond ulaže novac svojih članova u vrijednosne papire na tržištu kapitala. To su najčešće obveznice kupljene na domaćem i stranom tržištu, depoziti banaka, a ovisno o strukturi fonda ponekad i dionice. Svaki od ovih vrijednosnih papira ćemo dodatno pojasniti, ali sada ćemo se samo fokusirati na dionice.

Recimo da je fond uložio u dionice tvrtke A. Cijena te dionice je 10 eura, a fond je kupio 1.000 tih dionica, tj. uložio je 10.000,00 eura u tvrtku A. Tvrtka A je upravo danas potpisala veliki ugovor vrijedan nekoliko milijuna eura te je tu vijest objavila na Zagrebačkoj burzi. Sada se i ostalim ulagačima na burzi čini da je tvrtka A pametna investicija te i oni žele kupiti tu dionicu. Kako je broj dionica ograničen, a sve veći broj ulagača je želi kupiti, cijena dionice raste. Nakon nekoliko dana cijena dionice više nije 10 eura nego 20 eura, i zbog tog povećanja cijene dionice porasla je cijena udjela u fondu.

Znači li to da će vrijednost udjela porasti za tih istih 10 eura?  Neće, jer udjel predstavlja presjek cijele imovine fonda i vrlo vjerojatno ostale investicije nisu porasle baš ovako snažno kao dionica tvrtke A. Za slučaj da je fond uložio u dionice kojima je vrijednost pala, onda će i vrijednost udjela u fondu pasti.

Dionice su vlasnički vrijednosni papiri i predstavljaju udjel u vlasničkom kapitalu neke tvrtke. U svojoj osnovi, dionice su potvrda da neka osoba ili tvrtka ima udio u vlasništvu neke tvrtke. Kada ste vlasnik dionica neke tvrtke imate pravo sudjelovati u odlučivanju oko poslovanja (npr. odrediti koji će se proizvodi prodavati ili gdje će se izgraditi tvornica), a imate pravo i na dio dobit koju ta tvrtka ostvari. To pravo vlasništva moguće je podijeliti, a ta podjela na jednake dijelove vlasništva su dionice.

Cijena dionica često varira i te varijacije događaju se svakodnevno. Loša ili dobra vijest u vezi tvrtke može jako utjecati na dionice i nije neobično da dionica poraste ili padne 10 ili 15% u jednom danu. Takve snažne promjene nisu česte, ali mogu se dogoditi. Ako tvrtka dobro posluje, nije jako zadužena i postoji prostor za povećanje njenog poslovanja, cijena dionice te tvrtke vjerojatno će biti stabilna i rasti.

Kada vi trebate dodatna financijska sredstva vaša prva, i najčešće jedina, adresa bit će banka. U banci možete dobiti kredit po određenim uvjetima – broj godina posudbe, kamata koju ćete platiti banci, moguće vrijeme odgode otplate i često je strogo definirano na što smijete potrošiti novce (npr. stambeni kredit).

Države i velike tvrtke imaju još jednu mogućnost zaduživanja – obveznice. Za razliku od dionica, obveznice su dužnički vrijednosni papir, a ne vlasnički. Vlasnik obveznice ima pravo na isplatu prinosa na obveznicu te na kraju razdoblja naznačenog na obveznici na isplatu svih sredstava koje je uplatio. To razdoblje zove se razdoblje do dospijeća, a predstavlja vrijeme potrebno da obveznica sazrije. Nešto kao jabuka koju čekate da napokon padne sa stabla.

Evo i jednog hipotetskog primjera: Velika tvrtka B širi posao u Aziju i za to im je potrebno veliko ulaganje, 2 milijuna eura. Umjesto da odu u banku, nadaju se da će prodajom obveznica ulagačima dobiti taj isti novac te da će time morati platiti manje kamate nego u banci. I to se zaista dogodi, tvrtka B proda sve obveznice s prinosom od 3% godišnje s razdobljem do dospijeća obveznice od 5 godina. Svake godine tvrtka B mora ulagačima uplatiti 3% iznosa koji su joj pozajmili, slično kao kamate na kredit. Pete godine tvrtka B mora ulagačima isplatiti uobičajenih 3% iznosa i vratiti nazad ulagačima iznos koji su joj posudili prije pet godina.

Iz perspektive tvrtke B obveznice su bolje od kredita jer prve četiri godine otplaćuje samo kamate tj prinos na obveznice, a ne i glavnicu iznosa obveznica. Naravno, tvrtka B se nada će tijekom te četiri godine njeno poslovanje u Aziji biti toliko isplativo da će bez problema pete godine vratiti svim ulagačima njihov novac.

Trezorski zapisi su slični obveznicama, no rok posudbe je puno kraći, recimo posudba na 3 ili 6 mjeseci. Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu ulagati i u trezorske zapise i u obveznice.

Depozit je samo stručan naziv za to da „stavite novac u banku“. Banke vam isplaćuje kamate i taj vam je novac brzo dostupan. Primjerice, kada član dobrovoljnog mirovinskog fonda zatraži isplatu, tj. ode u mirovinu, tada se taj novac prvenstveno uzima iz imovine fonda koja je u depozitima banaka.

Erste Plavi u svojoj ponudi ima dva dobrovoljna mirovinska fonda – Erste Plavi Protect i Erste Plavi Expert.

Erste Plavi Protect ne ulaže u dionice, već pretežno u obveznice i depozite. Najveći dio imovine fonda odnosi se na obveznice koje izdala Republika Hrvatska, pri čemu je najveći broj vrijednosnih papira u kunama. Ovaj fond namijenjen je osobama koje očekuju stabilniji umjeren rast vrijednosti fonda.

Erste Plavi Expert ulaže i u dionice, tako da su među 10 najvećih ulaganja tog fonda dionice tvrtki poput Podravke i Adris Grupe. Ovaj fond namijenjen je osobama koje očekuju veći porast vrijednosti, ali mogu prihvatiti i određene padove vrijednosti udjela u pojedinim razdobljima.

Dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravljaju djelatnici Erste Plavog. Njihov je posao analizirati tržište kapitala, tražiti najbolje prilike za ulaganja koristeći modele financijske matematike te izdavati naloge za kupnju ili prodaju različitih vrijednosnih papira.

Upravljanje fondovima je kompleksan posao koji traži od naših djelatnika visoko razvijene analitičke vještine i vrlo specifična znanja. Većinu tima čine diplomirani matematičari, fizičari i ekonomisti. U timu čak 5 članova ima CFA potvrdu, a jedan član tima ima i doktorat iz teorijske astrofizike sa Sveučilišta u New Yorku.

CFA je skraćenica za Chartered Financial Analyst, a tu potvrdu dodjeljuje CFA Institut sa sjedištem u SAD-u. Edukacija i ispiti koje prethode dobivanju potvrde traju u prosjeku četiri godine te pokrivaju široko područje od razumijevanja ekonomije na međunarodnoj razini do poznavanja različitih vrsta vrijednosnih papira.

Po navršenih 55 godina života člana Fonda, Društvo može izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu Člana Fonda, na temelju pisanog zahtjeva Člana Fonda, i to jednokratno u punom iznosu. Isplata se vrši neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu Člana Fonda, po ostvarivanju prava na mirovinu.

Neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu člana Fonda, po ostvarivanju prava na mirovinu, Član Fonda može se odlučiti da isplatu mirovine u visini do najviše 100.000,00 kuna ostvaruje putem otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda kojim Društvo upravlja, čijim prospektom je predviđena mogućnost isplate, pri čemu se iz imovine Fonda, odnosno drugog fonda kojim Društvo upravlja, može vršiti samo privremena isplata mirovine i to u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova, uz ispunjenje svih uvjeta i na način predviđen propisima te aktima Fonda odnosno otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda kojim Društvo upravlja, a iz kojeg će se isplata vršiti, bez plaćanja izlazne naknade.

O načinu i uvjetima isplate mirovine putem Fonda, odnosno drugog fonda kojim Društvo upravlja, sklapa se zaseban ugovor između Člana Fonda i Društva, a njegovo članstvo u Fondu, odnosno drugom fondu kojim Društvo upravlja, prestaje danom isplate zadnje rate mirovine u skladu s odredbama navedenog ugovora.

U slučaju da se Član Fonda, po ostvarivanju prava na mirovinu, odlučio da mu mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, ili društvo za životno osiguranje, iznos na računu Člana Fonda, po pisanom ovjerenom zahtjevu tog člana, prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo ili društvo za životno osiguranje po izboru Člana Fonda koje će mu isplaćivati mirovinu pod uvjetima, rokovima i način i u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava odnosno osnivanje i poslovanje društava za životno osiguranje, a njegovo članstvo u Fondu prestaje prijenosom sredstava u mirovinsko osiguravajuće društvo odnosno društvo za životno osiguranje po izboru Člana Fonda.

Isplata mirovine se može vršiti i putem drugog mirovinskog društva. U slučaju da isplata ide putem drugog društva za upravljanje otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondom, prenosi se osobni račun u drugu izabrani fond kojim ne upravlja Društvo te se kod prijenosa sredstava obračunava i naplaćuje izlazna naknada u visini od 2,5% od ukupnog iznosa na osobnom računu.